Interni newsletter – lipanj 2020.

Živimo li „budućnost“ koju nam je Jules VERNe predvidio prije više od 115 godina?

Jules Verne je za vrijeme svoga života bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova mašta ostvariti.

Sigurna sam kako će nam se svima ova kalendarska i akademska godina temeljito urezati u sjećanje. Ponajprije zato što je značajno promijenila način obrazovanja, ali donijela neke nove dimenzije življenja. O digitalizaciji obrazovanja, odavno se već govori kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, no da će se dogoditi prisilno nitko nije mogao predvidjeti.

Prva polovica godine donijela je sa sobom toliko značajnih promjena u svakodnevnom življenju i poslovanju da je iznimno teško i nezahvalno izdvajati tek jednu ili dvije stavke.

Negdje u bespućima interneta ostat će zabilježen i podatak da je od 23. ožujka do 1. travnja 2020., Microsoft Teams bila najviše downloadana aplikacija u Hrvatskoj. A svi mi bit ćemo živi svjedoci i glavni akteri ovog neobičnog iskustva. I mi smo kao institucija imali „dva ključna tjedna“ za pripremu i preseljenje na rad od doma – je li to bila naznaka „novog normalnog“ ili tek prilagođavanje na date okolnosti? 

Da budemo korak ispred mlađih, informatički pismenijih i digitalno nadmoćnijih studenata, pobrinula se naša IT potpora. Osobno sam prvi put tih dana promislila zašto u nazivu odjela imamo pojam „potpora“ doživjevši ga i iskustveno. Trebalo se temeljito pripremiti za izvođenje preko 700 sati nastave tjedno na svih 14 studija sa sastavom od 150 predavača. S druge strane ekrana gledalo nas je više od 1.200 studenata (i tko zna koliko članova njihovih obitelji i kućnih ljubimaca). Spavaće i dnevne sobe, ali i lođe, garaže, pa čak i ormari prisilno su postajali uredi i učionice u #novonormalnom okruženju. Izvanredne okolnosti i situacije zahtijevale su izvanredne mjere i snalaženje.

Kako će ovaj povijesni presedan uvođenja online nastave kod kuće utjecati na budućnost obrazovanja? To je (izvrsno) pitanje na koje (struka) tek treba dati odgovor. Obrazovanje ne može biti samo sebi svrhom, nego nas treba dovesti u poziciju da to što naučimo stvara korist za nas, ali i za društvo. Pred nama je dakle, zahtjevan posao sastavljen od temeljite analize te pripreme na sljedeći (is)korak.

Gdje možemo potražiti odgovor ili pomoć?

Možda u Julesu Verneu. Roditelji maloga Julesa nisu mogli ni pomisliti da će dječak, za kojeg su zacrtali da postane pravnik, jednoga dana biti poznat kao književnik koji je imao viziju svijeta o kakvom oni nisu mogli ni sanjati. Verne je danas nacionalno blago Francuske, drugi najprevođeniji autor na svijetu i nije ništa manje popularan ni 115 godina nakon smrti te i dalje raspiruje maštu tisuća djece. Najzanimljivije je to što je bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova mašta ostvariti. Za njega često možete pročitati da je „izmislio budućnost“. Vjerujem da sada uočavate malo više sličnosti između Julesa Vernea i VERN’a – osim simbolike u „prezimenu“, i za jednog i drugog možemo reći da izmišljaju budućnost. S prvim navedenim možda nemate nekih bliskih dodirnih točaka, ali ste zato glavni akteri „nove budućnosti“ VERN’a.

I za kraj, vjerujem da ćete se složiti kako nam je najveće blago koje je korona donijela, osim zajedništva – prilagodljivost, kao nova pozitivna odlika VERN’a i njegovih zaposlenika s kojom ćemo lakše dosegnuti bolju budućnost.

Stana Odak Krasić,
prodekanica za studije

Odjel za komunikacije
Datum objave: 16.6.2020.