Predavačica na VERN’ovom programu cjeloživotnog obrazovanja „Knjigovođa/Knjigovotkinja“, Marina Čolig uspješno je obranila doktorsku disertaciju na temu „Optimalan model sustava fiskalnog izravnanja u funkciji maksimizacije ponude lokalnih javnih dobara i usluga“, na doktorskom studiju Ekonomije i poslovne ekonomije, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Kolegica Čolig time je promovirana u akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, grane financije.
Čestitamo dr. sc. Marini Čolig!
SAŽETAK
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je optimalan model sustava fiskalnog izravnanja u funkciji maksimizacije ponude lokalnih javnih dobara i usluga. Naime, zadatak i izazov ovog rada je temeljem izrade sveobuhvatne baze podataka kreirati optimalan model fiskalnog izravnanja koji će se moći primjenjivati na različite ekonomije, bez obzira na razlike u stupnju fiskalne decentralizacije, sustavu teritorijalno-administrativne podjele, geomorfološkim, socio-ekonomskim i drugim obilježjima.
Glavni cilj rada bio je potvrditi osnovnu hipotezu da je postojeći sustav fiskalnog izravnanja u Republici Hrvatskoj potrebno unaprijediti budući da ne uvažava sve lokalne javne prihode prilikom utvrđivanja fiskalnog kapaciteta lokalnih jedinica. Istraživanje je imalo i za cilj utvrditi osnovna obilježja sustava fiskalnog izravnanja u svjetskoj praksi, te odgovoriti na pitanje u kojoj se mjeri sustav podjele javnih rashoda te prihoda ujednačio. Odgovore na navedena pitanja dala je empirijska analiza temeljena na uzorku zemalja OECD-a, a rezultati su poslužili za smjernice uspostave novog sustava fiskalnog izravnanja koji uvažava sveobuhvatne odnose strukture i raspodjele javnih prihoda, raspodjele javnih funkcija te mehanizma transfera.
Empirijskom analizom sustava fiskalnog izravnanja u zemljama članicama OECD-a utvrđeno je da se sustav podjele javnih rashoda u velikoj mjeri optimizirao i moguće je naći teorijske i empirijske smjernice. Međutim, ostaje pitanje usklađenosti strukture prihoda koja pokazuje jasne smjernice u vremenu, ali još uvijek značajne razlike među zemljama OECD-a.
Analizom dosadašnjeg sustava fiskalnog izravnanja u Republici Hrvatskoj i izračunom Ginijevih koeficijenata koncentracije dokazano je da postojeći sustav fiskalnog izravnanja ne uvažava sve lokalne javne prihode prilikom utvrđivanja fiskalnog kapaciteta lokalnih jedinica.
Važan zaključak rada je da u sustav fiskalnog izravnanja je moguće uključiti i raspodjelu prihoda od imovine, koji su kroz ubiranje komunalnog doprinosa i naknade, usmjereni na proces kapitalizacije, odnosno kapitalnih ulaganja u okviru lokalnih samouprava, koji u konačnici podižu vrijednost sveukupne imovine. U perspektivi, sličan mehanizam može se primijeniti kod eventualnih izmjena poreznog sustava i pripadnosti pojedinih poreznih oblika pojedinim razinama javne vlasti, ili drugim riječima, definiranjem poreza na imovinu i/ili poreza na potrošnju (dijela PDV-a ili dodatnog poreza) kao lokalnog izvora prihoda.
Na kraju, postavlja se i pitanje mehanizma alokacije prihoda stečenih u okviru sustava fiskalnog izravnanja. U tom smislu bilo bi zanimljivo napraviti korak naprijed te usvojiti inovativan mehanizam gdje bi se od prihoda od dohotka financirali nenamjenski transferi koje će lokalne vlasti koristiti sukladno prioritetima, od prihoda od imovine kapitalna ulaganja i održavanje, a od prihoda od oporezivanja potrošnje aktivnosti vezane za poticanje gospodarskog razvoja te konkurentnosti na prostoru lokalne zajednice. Ovakav koncept predstavlja inovaciju, budući da je sustav dizajniranja mehanizma izravnanja u teoriji i praksi uglavnom razmatrao mehanizme izravnanja fiskalnih nejednakosti te nije ulazio u pitanja učinkovitosti te svrhovitosti potrošnje takvih javnih transfera.
KLJUČNE RIJEČI: fiskalni federalizam, fiskalne nejednakosti, fiskalno izravnanje, OECD, Republika Hrvatska.
