Na panelu je upozoreno na uvjete u kojima redakcije danas rade te kako pritisak brzine objave, manjak novinara i borba za čitanost ostavljaju sve manje vremena za provjeru činjenica i izvora.
Kako provjeriti točnost informacija kad umjetna inteligencija može za nekoliko sekundi stvoriti uvjerljiv tekst, fotografiju ili video? I kako publika može znati da iza objavljenog sadržaja stoji odgovorna redakcija?
O tim su pitanjima 15. listopada 2026. u zagrebačkom Wespa Spacesu razgovarali novinari, urednici, studenti i predstavnici medijske regulative na događaju Sveučilišta VERN’ i Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), koji je realiziran u partnerstvu s German News Serviceom (GNS), South East Europe Media Organisation (SEEMO) i Deutsche Welleom.
Sudionike su pozdravili Oliver Vujović iz SEEMO-a, doc. dr. sc. Marija Slijepčević te rektor Sveučilišta VERN’ prof. dr. sc. Vedran Mornar i Daria Grudić iz Deutsche Wellea, koja je predstavila GNS kao zajednički projekt DW-a i njemačke novinske agencije dpa.
Program je započeo stručnom radionicom „Verifying Reality: Fact-Checking Tools and Practices and use of AI“, koju je vodio Jochen Spangenberg, stručnjak Deutsche Wellea za dezinformacije i verifikaciju sadržaja te potpredsjednik Savjetodavnog vijeća Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO). Na konkretnim je primjerima pokazao kako tehnologija mijenja način na koji se informacije šire, kako umjetna inteligencija može pomoći, ali i otežati provjeru činjenica, te koje alate novinari mogu koristiti u svakodnevnom radu.
„Kao i s mnogim stvarima u životu, gotovo sve ima svoje prednosti i nedostatke, osobito kada je riječ o novim tehnologijama. Nove tehnologije, primjerice umjetna inteligencija, mogu se koristiti za stvaranje dezinformacija, manipuliranje sadržajem i prikazivanje izmišljenih informacija kao stvarnih. Te tehnike postaju sve sofisticiranije, a kvaliteta takvog sadržaja s vremenom sve bolja. Istovremeno, umjetna inteligencija i druge tehnologije mogu nam pomoći u otkrivanju dezinformacija. Međutim, često smo u poziciji da pokušavamo nadoknaditi zaostatak jer, dok istraživači i znanstvenici razviju i istreniraju nove modele za prepoznavanje novih oblika dezinformacija, tehnologija koja se koristi za njihovo stvaranje možda je već dodatno napredovala. Tome ne možemo jednostavno izbjeći. Dezinformacije su stvarnost s kojom se moramo suočiti, a naša je odgovornost djelovati proaktivno, prilagođavati se tim izazovima i učiniti sve što je moguće kako bismo ih otkrili, suzbili i ograničili njihov utjecaj“, istaknuo je Spangenberg.
Na panel diskusiji koja je održana nakon radionice gostovali su Josip Popovac iz Agencije za medije, Hrvoje Zovko iz Hrvatskoga novinarskog društva te Ozren Kronja iz HUDI-ja. Razgovor na temu „Integritet sadržaja u doba umjetne inteligencije: mogu li hrvatski mediji sačuvati povjerenje publike?“ moderirala je novinarka i urednica Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, a o aktualnim temama diskutiralo se iz regulatorne, novinarske i izdavačke perspektive.
Panelisti su najprije govorili o uvjetima u kojima redakcije danas rade te kako pritisak brzine objave, manjak novinara i borba za čitanost ostavljaju sve manje vremena za provjeru činjenica i izvora.
„Novinarski rad mora biti zaštićen i autorska prava moraju biti zajamčena jer ako će vijesti oko nas proizvoditi botovi, perspektiva medijske industrije postaje upitna“, naglasio je Hrvoje Zovko.
Budući da je pojava umjetne inteligencije i algoritamskog ciljanja umnogome otežala proboj istine prema javnosti, središnja tema panela bila je upotreba umjetne inteligencije u redakcijama i označavanje sadržaja koji nastaje uz njezinu pomoć. Panelisti su razlikovali tehničku pomoć, poput transkripcije ili lekture, od sažimanja, preoblikovanja i generiranja teksta. Diskutirali su i o slučajevima u kojima se rad novinara i AI alata isprepliću, o tumačenju domaće i europske regulative te o tome razumiju li redakcije ta pravila na jednak način.
Slično je upozorio i Josip Popovac naglasio da „umjetna inteligencija ljudima služi kao alat, ali krajnji proizvod mora biti verificiran od čovjeka“.
Kronja je dodao da „novinari moraju kritički razmišljati jer su odabirom zanimanja preuzeli dodatnu odgovornost: informiraju javnost i moraju odgovorno koristiti alate umjetne inteligencije“.
Uz ostale zanimljive teme, panel je pomogao utvrditi prioritete za daljnji rad HUDI-jeve Radne skupina za integritet sadržaja koja radi na Smjernica za integritet sadržaja, dok je publika diskusiju obogatila pitanjima i primjerima iz prakse.
„S obzirom na to da na Sveučilištu VERN’ kontinuirano razvijamo suradnju s realnim sektorom, važno nam je poticati promišljanja o prodoru umjetne inteligencije i u medijski sektor. Iznimno smo zadovoljni da smo u suradnji sa stručnjacima Deutsche Wellea uspjeli osmisliti izvannastavni sadržaj koji je studentima relevantan i zanimljiv te prenosi znanja koja odmah mogu primijeniti u svojoj novinarskoj, ali i šire u komunikacijskoj praksi. Teme o kojima smo diskutirali na radionicama i panelu nalaze se u samoj srži neizvjesnosti s kojom se medijski sektor suočava i zato vjerujem da su korisne svim medijskim i komunikacijskim stručnjacima koji su bili prisutni“, izjavila je doc. dr. sc. Marija Slijepčević sa Sveučilišta VERN’.
