Uz praktičan rad, intenzivne diskusije i konkretne primjere, sudionici su stekli alate koji će im pomoći da vlastitim pričama doprinesu stvaranju kvalitetnijeg medijskog prostora.
Konstruktivno novinarstvo i ono usmjereno na rješenja predstavljaj pristup koji nadilazi klasično izvještavanje o problemima – fokusira se na rješenja, prikazuje učinkovitost stvarnih intervencija i nudi modele koji se mogu primijeniti i drugdje. Ovaj je pristup posljednjih godina sve popularniji u mnogim zemljama, među kojima su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Njemačka, a sve više se razvija i u hrvatskom medijskom prostoru.
U tom kontekstu, početkom prosinca je u kinu Kaptol Boutique Cinema održana međunarodna konferencija „Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo“ kojoj su prisustvovali studenti i profesori sa Sveučilišta VERN’, uz brojne europske i hrvatske novinare i stručnjake za konstruktivno novinarstvo.
Konferenciju su organizirali Agencija za elektroničke medije i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, uz podršku Medijskog centra FPZG-a i Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), a u okviru mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, čiji su nositelji Agencija za elektroničke medije te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske na otvaranju je istaknula dva ključna mehanizma koji su tijekom provedbe ovog projekta značajno doprinijeli stvaranju povoljnog okruženja za širenje konstruktivnog novinarstva u Hrvatskoj, a to su platforma „Točno tako“ za objavu vijesti neovisnih fact-checkera te digitalni sustav za javnu objavu podataka o vlasništvu i financiranju medija.
Osvrnula se i na Europski akt o slobodi medija (EMFA), istaknuvši kako su ovi projekti anticipirali standarde koje EMFA danas propisuje, posebno u segmentima transparentnosti, profesionalizma i zaštite informacijskog prostora od dezinformacija.
Ministrica je upozorila i na izazove s kojima se mediji suočavaju među kojima su gubitak publike, dominacija društvenih mreža i pad povjerenja. Stoga je naznačila da je važno nastaviti ulagati u širenje medijske pismenosti zbog čega će se od sljedeće godine programi medijske pismenosti provoditi i kroz mrežu narodnih knjižnica.
Sudionicima su se također obratili Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke medije (AEM), dr. sc. Petra Kovačević s Fakulteta političkih znanosti te zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović, a među stranim gostima isticali su se Ulrik Haagerup, osnivač Constructive Institutea i jedna od vodećih figura europskog pokreta konstruktivnog novinarstva te profesor Peter Bro, pionir istraživanja konstruktivnih medijskih praksi.
Dan poslije bio je rezerviran za studente, odnosno šestosatnu radionicu na Fakultetu političkih znanosti na kojoj su studenti FPZG-a, Sveučilišta Sjever, Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta VERN’ i ostalih srodnih fakulteta koji izvode novinarski studij, prolazili kroz intenzivne vježbe i razmjenu ideja. Naša predstavnica, studentica Marinela Mesar, prenijela nam je svoje dojmove.
„Radionicu je vodila Lucie Černa, međunarodna edukatorica specijalizirana za ovaj pristup novinarstvu iz nakladničke kuće Transitions Media iz Praga, koja je sve priznatija među suvremenim medijskim redakcijama. Bila je podijeljena u četiri tematska bloka – što je novinarstvo usmjereno na rješenja, kako raditi novinarstvo usmjereno na rješenja, istraživanje problema za priču NUR-a, priprema i predstavljanje vlastite priče – s ciljem upoznavanja mladih novinara s principima i metodama novinarstva usmjerenog na rješenja te osposobljavanja za samostalni rad.“
Slijedom tako koncipirane radionice studenti su naučili da rješenja novinarstva nisu klasično ‘pozitivno novinarstvo’, već rigorozno i na dokazima utemeljeno izvještavanje, prema sljedećim elementima:
- analiza postojećih rješenja, a ne samo opis problema
- dokazivanje učinka, umjesto puko navođenja namjera
- prikaz procesa i modela koji se mogu primijeniti i drugdje
- isticanje i ograničenja – jer savršena rješenja ne postoje.
Kao izvore za takvo novinarstvo predavačica je istaknula:
- think-tankove i stručnjake za javnu politiku
- sveučilišne i istraživačke krugove
- velike baze podataka
- ljude koji provode rješenja te one koji su pogođeni problemom
- mreže inovatora i zaklade koje financiraju programe.
Prilikom razrade vlastitih tema studenti su se bavili:
- sigurnosnim problemima na dionici cesta između Dubrovnika i Stona, s analizom mogućih intervencija poput ugradnje kamera, rasvjete, patrola i boljih zaštitnih ograda
- inicijativama udruga koje organiziraju besplatne tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike, pri čemu su sudionici prepoznali prostor za poboljšanje
- kašnjenjem vlakova, osobito na relaciji Koprivnica-Zagreb te infrastrukturnom zapuštenosti željezničkih veza određenih područja u Hrvatskoj, u kontekstu povezivanja Rijeke i Istre
Dodajmo kako je slična radionica održana i za novinare, urednike, ali i profesore.
(surađivala: Marinela Mesar)
