Osim izlaganja brojnih radova i rezultata istraživanja, konferencija je ponudila i dva okrugla stola na aktualne digitalno-društvene teme.
Govor mržnje i dezinformacije postali su neizostavan dio diskursa na društvenim mrežama i mainstream portalima čime mediji gube najvažniju ulogu čuvara demokracije, a pluralizmu trebaju novi korektivni mehanizmi.
Zaključak je to diskusija koje su održane na Sveučilištu VERN’ u okviru završne konferencije međunarodne istraživačke mreže OPINION koja je u protekle četiri godine okupila više od 230 stručnjakakoji su istraživalimišljenja, stavove i javno mnijenje u digitalnom okruženju gdje umjetna inteligencija, algoritmi i platforme sve snažnije utječu na vidljivost i oblikovanje mišljenja.
U diskusiji pod nazivom „Weaponized Opinions: Dealing with Toxicity in Digital Discourse“ sudjelovali su domaći i međunarodni stručnjaci: Martina Pauček Šljivak novinarka 24sata, Đorđe Pavičević iz Zeleno-lijevog fronta iz Srbije, Jūratė Ruzaitė sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Litvi te Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta u Pragu.
„U proteklih desetak godina sve je veća prisutnost prijetećeg sadržaja u komentarima članaka na medijskim portalima. Javno mnijenje i javni diskurs uvjetovani su i diskursom javnih osoba koje bi trebali biti uzor u stopiranju, a ne širenju netrepeljivosti“, naglasila je Martina Pauček Šljivak iz 24sata.
S obzirom da su vijesti iz susjedne države česta tema u hrvatskim medijima, Đorđe Pavičević je pojasnio da u Srbiji „protagonisti govora mržnje često imaju i političko zaleđe, a ovi koji vrijeđaju obično misle da ne čine ništa loše nego da koriste legitimne alate u političkoj borbi. Na taj način vladajuća garnitura iskorištava zakone za osobnu, a ne za dobrobit javnosti što je opasno za društvo“.
Profesorica Lenka Vochocová s praškog sveučilišta je dodala da je prema istraživanjima redovno vrijeđanje postala norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine pa čak i osobe s invaliditetom. „Odgovornost za takve trendove svakako snose i mediji koji svojim internim uredničkim normama moraju regulirati odnos čitatelja prema sadržaju te način interakcije sa sadržajem i komentarima, ali i algoritamske postavke“, naglasila je.
Drugi okrugli stol pod nazivom „Public Opinion in the Digital Age: Participation, Polarization & Pressure Politics“ ponudio je diskusiju na temu polarizacije i političkih pritisaka u kontekstu globalnih sukoba, pandemije korona virusa i razvoja demokracije.
Koliko je sadržaj u mainstream medijima i platformama postao uteg za demokraciju analizirali su: Christian Baden s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, Mihail Daniel Jurcan s Rumunjskog instituta za evaluaciju i strategiju, Peter Maurer sa Sveučilišta u Karlstadu u Švedskoj i Helle Sjøvaag sa Sveučilišta u Stavangeru u Norveškoj.
„Utjecaj javnog mnijenja koje je formirano kroz digitalne platforme itekako je vidljiv na političku agendu, prvenstveno kroz komentare na X-u, a manje kroz trendove na Instagramu ili TikToku“, komentirao je Peter Maurer.
Budući da je pluralizam jedna od pretpostavki demokratskog razvoja sudionici su naglasili da javni prostor mora biti otvoren i mainstreamu i marginaliziranim skupinama, ali uz postavljanje bolje kontrole i jasnije sankcije.
„Problem unisonog stvaranja tzv. ispravnog javnog mnijenja koje su mainstream mediji potencirali za vrijeme pandemije korona virusa nužno vodi u jednoumlje budući da ne omogućava pluralizam, tako da niti mediji ne mogu preuzeti ulogu apsolutnog regulatora i katalizatora istine“, naglasio je Christian Baden, ujedno i predsjednik istraživačke mreže OPINION koja je okupila više od 230 znanstvenika oko tema koje oblikuju današnji digitalni narativ i javno mnijenje.
