Građani moraju osjećati zajednički europski identitet kako bi shvaćali važnost EU tema.
Neupućenost u europske teme i manjak europskog identiteta, koji su prisutni u hrvatskom javnom prostoru unaprijed određuju nezainteresiranost građana za predstojeće izbore za Europski parlament, koji će se u održati u nedjelju 26. svibnja.
Istaknuli su to analitičari i stručnjaci za političku komunikaciju na panelu „Zašto nas se (ne)tiču izbori za EU parlament?“ koji je u okviru VERN’ Foruma održan danas na Sveučilištu VERN’. Diskusiju je otvorila voditeljica VERN’ Foruma dr. sc. Ozana Ramljak, a u njoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakultetu i predavač na Veleučilištu VERN’, Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti, doc. dr. sc. Nino Raspudić, politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu te Ivica Relković, politički analitičar i urednik portala Besplatna politika.
„Čak i na prvim izborima za Europski parlament 2013. izlaznost je bila rekordno niska, svega 20 posto, a anketa među građanima je pokazala da čak 50 posto njih nije izašlo na izbore zbog omraženosti prema politici, dok ih je 39 posto bilo neinformirano i neupućeno u kampanju. Kad smo imali redovne izbore za EU parlament 2014. izlaznost je bila nešto viša, tek 25 posto, ali samo 13 posto među mladima. Birači izlaze na izbore kada su motivirani i informirani, a informiranost i motiviranost se grade“, istaknula je Iva Nenadić.
„Razloge slabog interesa i male izlaznosti na izbore za EU parlament nalazim u procjeni nevažnosti Bruxellesa i Europske unije za naše živote, što smatram pogrešnim, male ili nikakve uloge Europskog parlamenta u krojenju bitnih politika unutar Unije te pretpostavke javnosti da je nevažno tko će nas predstavljati u EU parlamentu, budući da smo mali i nevažni“, naglasio je Nino Raspudić.
„Interes za europske teme mora se poticati razgovorima o koristi Europske unije, članstvu Hrvatske i našim mogućnostima te značaju EU za stabilnost i sigurnost svih članica“, istaknuo je profesor Klasić, dodavši kako i mladi moraju osvijestiti koje su im pogodnosti na raspolaganju kao građanima EU.
„Većina naših stranaka da bi uopće pridobile glasače rade pogrešne kampanje. Velike stranke ne potiču diskusiju o važnim temama i računaju na malu izlaznost i veći utržak, a manje stranke uopće ne mogu pridobiti glasače s europskim temama i zato se okreću vrućim domaćim temama i aferama. To izazova odbojnost jednog dijela građana koji razumiju o čemu je riječ i ne žele na takav način izlaziti na izbore, te odbojnost drugog dijela građana koji nemaju pravu informaciju i ne zanima ih takva razina zbrke u komunikaciji“, uvjeren je politički analitičar Ivica Relković.
Sugovornici su zaključili da građani moraju osjećati zajednički europski identitet kako bi shvaćali važnost EU tema, a taj se identitet gradi kroz uključenost građana u pogodnosti Europe poput sudjelovanja mladih i studenata u Erasmus programu mobilnosti, korištenju pogodnosti EU fondova, diskusijama o zajedničkim europskim temama, stvaranju Europe jednakih kvaliteta, itd.
