S ciljem brige za mnoge aspekte studentskog života, Savjetovalište za studente na Sveučilištu VERN' pokrenulo je program „Student Wellbeing“ kojemu je cilj poticati diskusiju o načinima jačanja vlastitog fizičkog i emocionalnog zdravlja.
Na prvom predavanju koje je održano krajem listopada gošća je bila klinička nutricionista prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender koja je zainteresirane studente i predavače upoznala s osnovama nutricionizma, utjecajem marketinga na prehranu te s dobrobitima pravilne prehrane za ostvarenje akademskih ambicija.
O temi nutricionizma među studentima?
„Studentsko razdoblje mentalno je zahtjevno te je potrebno poseban naglasak staviti na modele prehrane i skupine namirnica posebno blagotvorne za mozak i kognitivne funkcije. Iako tijelo lakše kompenzira nesavršenosti u prehrani tijekom mladosti, bitno je razvijati svijest o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti tijekom cijelog života.“
Kakva prehrana doprinosi boljem akademskom uspjehu?
„Studentima se preporučuje svakodnevno doručkovanje, redoviti obroci tijekom dana, dovoljan unos tekućine, ograničen unos kofeina te umjerena tjelovježba. Kako bi ‘male sive stanice’ bile spremne za sve izazove, trebamo ih adekvatno nahraniti. U osnovi, masti grade naš mozak, proteini ga povezuju, ugljikohidrati mu daju energiju, a mikronutrijenti i fitokemikalije ga štite. Stoga je jasno da je adekvatan unos navedenih nutrijenata temelj za britak i agilan mozak.“
Esencijalne masne kiseline važne su za izgradnju membrana i sastavni su dio stanica mozga koje su ključne za proces razmišljanja i osjećaje. Hrana bogata esencijalnim masnim kiselinama je masna i plava riba (posebice srdela, tuna, skuša, losos, bakalar), orašasti plodovi, sjemenke suncokreta i buće, sezam, chia i laneno sjeme.
Aminokiseline ili gradivne jedinice proteina predstavljaju važne dijelove kemijskih prenosilaca – neurotransmitera. Neurotransmiteri igraju važnu ulogu u regulaciji budnosti, pamćenja, sna, raspoloženja, koncentracije, refleksa, koordinacije te živčane funkcije. Riba, meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi osigurat će sve potrebne aminokiseline potrebne za sintezu neurotransmitera.
Glukoza porijeklom iz ugljikohidrata glavno je gorivo za stanice mozga, stoga nam je ne smije manjkati u vrijeme intelektualnih naprezanja. U svrhu održanja stalne razine glukoze u krvi valja konzumirati što veće količine tzv. sporih ugljikohidrata, poput proizvoda od cjelovitih žitarica, voća, povrća, grahorica i orašastih plodova.
Vitamini i minerali te biljne kemikalije (fitokemikalije) iz svježeg voća i povrća štite stanice mozga od slobodnih radikala, te tako pružaju snažnu antioksidativnu zaštitu.
Glavni neprijatelji mentalnih funkcije su neuravnotežena prehrana i nedovoljno sna, pa unos kofeina, nikotina, alkohola i rafiniranog šećera treba ograničiti jer imaju kratkoročni stimulativni efekt i ne pospješuju ni mentalnu snagu niti inteligenciju.
Za kraj je dodala kako je mediteranska prehrana, točnije grčki način prehrane, najoptimalniji, a u obzir dolazi i nordijska prehrana, dok se mediteranska plant based prehrana često navodi kao najidealniji oblik prehrane. Naime, zbog prekomjerne konzumacije proizvoda životinjskog porijekla, ali i samog životinjskog mesa, postavlja se pitanje hoćemo li s takvim tempom u budućnosti uopće imati životinjskih namirnica za konzumaciju.
Prije samog predavanja novopokrenuti program je predstavila Nataša Jeličić iz VERN’ovog Savjetovališta za studente koja je naglasila da „na VERN’u brinemo za sve aspekte života studenta, uključujući fizičko, socijalno, mentalno i emocionalno zdravlje. Dokazano je da su akademski uspjeh te fizičko i mentalno zdravlje međusobno povezani i utječu na donošenje važnih životnih odluka tijekom ovog formativnog razdoblja, u kojem nastojimo pružiti punu podršku za svakog studenta“.
(surađivala: Nina Mohorović)
