U jeku diskusije o smjernicama Europske komisije za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu, ali i najave zakonskog rješenja protiv govora mržnje i širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj, na VERN'u je danas održan panel pod nazivom „Istinita ili lažna? Važno da je vijest ...“.
U jeku diskusije o smjernicama Europske komisije za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu, ali i najave zakonskog rješenja protiv govora mržnje i širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj, na VERN’u je danas održan panel pod nazivom „Istinita ili lažna? Važno da je vijest …“.
Glavna tema panela bio je fenomen širenja i utjecaja lažnih vijesti, tzv. fake newsa, o čemu su svoja mišljenja iznijeli renomirani medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću: Dražen Klarić, predavač na VERN’u i glavni urednik Večernjeg lista, Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije, Krešimir Macan, komunikacijski stručnjak i posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije. Događaj je otvorila voditeljica VERN’ Foruma dr. sc. Ozana Ramljak, a diskusiju je moderirala Marija Slijepčević, pomoćnica dekana i predavačica na VERN’u.
Analiziravši tko su kreatori lažnih vijesti i s kojim ih ciljevima distribuiraju, kojim se metodama šire takve vijesti, koja je uloga mainstream medija u eri lažnih vijesti, a kolika odgovornost stručnjaka za odnose s javnošću, te je li demokracija zapravo omogućila stvaranje platformi za manipulacije, panelisti su zaključili da je povratak medija temeljnim vrijednostima struke i novinskih standarda u provjeri činjenica te poštivanje novinskih formi jedini pravi alat kojim mediji mogu graditi svoj utjecaj i vratiti vjerodostojnost „gate keepera“.
„Lažne vijesti su namjerno plasirane, provjerljive netočne informacije. Vijeće Europe je u svom nedavnom dokumentu naznačilo otklon od termina lažnih vijesti, kao i Europska komisija, budući da su taj termin prisvojili političari radi pritiska na novinare. Umjesto toga, Vijeće Europe je predložilo da se umjesto termina fake news, koristi termin informacijski poremećaj, a lažne vijesti su podijelili na tri razine: nenamjerne pogrešne informacije, dezinformacije i točne informacije koje se plasiraju s namjerom nanošenja štete“, objasnio je Robert Tomljenović, koji je također dodao da Vijeće dosad nije imalo prijava lažnih vijesti u Hrvatskoj, ali i da je pad povjerenja u medije uzrok pojave lažnih vijesti.
„Hrvatski medijski prostor nema problema s lažnim vijestima, nego s fenomenom političkog obrambenog mehanizma, odnosno ljudskog obrambenog mehanizma. Pod termin fake newsa ili hibridnog ratovanja podvlačimo sve što se ne slaže s našim ideološkim i svjetonazorskim pogledima. Naši mediji nemaju problema s lažnim vijestima, nego s profesionalnim standardima koji se poštuju ili se ne poštuju dovoljno, zatim s transparentnošću vlasništva nad portalima te s nepoštivanjem novinarskih formi. “, upozorio je Dražen Klarić.
„Dogodi se i ozbiljnim medijima da zbog pada profesionalnih standarda nenamjerno stvore lažnu vijest, koja se onda dalje širi. Zbog manjeg broja novinara u redakcijama, PR-ovci moraju proizvoditi skoro gotove vijesti i tu je njihova odgovornost u pripremi sadržaja, zbog čega sve više vremena ulažu u istraživanje tema i njezinu pripremu“, naglasio je Krešimir Macan.
„Kada govorimo u fake newsu, društvene mreže su najveći problem, jer tradicionalni mediji će donekle zadržati ulogu gate keepera i kontrolu nad sadržajem, ali gube vjerodostojnost pred publikom jer su postali nepotrebni za prenošenje sadržaja. Sadržaj koji se bez provjere objavljuje preko društvenih mreža vodi ka urušavanju temelja demokracije, a jedan od tih temelja su i pravilno informirani građani“, istaknuo je novinar Hrvoje Krešić.
