Hrvatski su predstavnici stranim kolegama prenijeli primjere dobre, ali i loše prakse u Hrvatskoj.
VERN’ovog studenta preddiplomskog studija Novinarstva, Andru Anića, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u travnju je bilo izabralo za člana hrvatskog predstavništva na radionici medijske pismenosti, u okviru međunarodnog projekta „Media against hate“.
Riječ je o projektu koji je pokrenula Europska federacija novinara u suradnji s partnerskim institucijama – Hrvatsko novinarsko društvo, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe – s ciljem zaustavljanja govora mržnje i diskriminacije u medijima.
Naš student je zajedno s novinarkom portala Forum.tm, Melitom Vrsljako, u Beču sudjelovao na prvoj radionici medijske pismenosti, koja je održana u okviru ovoga projekta, a koja je okupila više od 40 sudionika iz cijele Europe, Sirije i SAD-a, koji su diskutirali o prevenciji govora mržnje u medijima.
Naš je student prokomentirao kako Hrvatska ne pristupa prevenciji govora mržnje na jednak način kao većina članica EU, ali i da neki problemi nisu samo hrvatske specifičnosti.
„I u drugim zemljama postoje brojni slučajevi da ‘mrzitelji’ brane svoj govor mržnje pozivajući se na pravo na slobodu govora. U Europi je to veliki problem na internetskim portalima i forumima. Norveški javni servis tom je problemu pristupio tako da svaki od korisnika, ako želi komentirati članak, mora ispuniti kratku anketu o tom članku. Komentari su dozvoljeni samo onima koji razumiju sadržaj članka i žele nastaviti parlamentarnu diskusiju, a ne govor mržnje koji se ne temelji na činjenicama. Cilj je, ustvari, da korisnici zaista pročitaju članak prije nego što ga komentiraju. Što se tiče Hrvatske, u medijima nije poduzeto ništa da se marginalizirane skupine društva integriraju u zajednicu. Razlog velike količine mržnje je punjenje medijskog prostora sadržajem koji ne zastupa sve strukture društva, a sve je veći problem nestajanja malih, neovisnih proizvođača medijskog sadržaja. Postojeće televizijske i radijske postaje, pogotovo javni servis, nemaju ni volju ni kreativnost iskoristiti medijski prostor na kvalitetan način”, smatra Andro.
Hrvatski su predstavnici stranim kolegama prenijeli primjere dobre, ali i loše prakse u Hrvatskoj, a njihove dojmove i detaljnije informacije o konferenciji možete pročitati OVDJE.
