Tko su moderni turisti i što ih motivira na putovanja? Što im Hrvatska može ponuditi i može li njihova potražnja generirati nove prilike za razvoj turizma?
Tko su moderni turisti i što ih motivira na putovanja? Što im Hrvatska može ponuditi i može li njihova potražnja generirati nove prilike za razvoj turizma?
Potaknuti holističkim promišljanjem o sebi, ali i svijetu koji ih okružuje, moderni turisti kreiraju nove interese, a time i nove uzbudljive oblike turizma. Stoga ponuda nikad nije bila toliko maštovita i raznolika, a neka od glavnih obilježja te turističke ponude su: što više doživljaja, sve češća putovanja, ali i sve kraći boravci. Sve to potiče razvoj brojnih novih selektivnih oblika turizma.
Riječ je o turističkoj ponudi koja integrira specifične turističke doživljaje usmjerene prema grupama turista s razvijenim i jasno definiranim potrebama. Oni žele biti uključeni u turističku priču i žele edukaciju – kroz ekoturizam, kulturni, adrenalinski, vjerski, eno-gastronomski i slične vrste turističkih doživljaja.
S obzirom na turističke, u značajnoj mjeri čak i neiskorištene, pa i neke neotkrivene potencijale naše zemlje, u Hrvatskoj se itekako dobro može razvijati nekoliko oblika selektivnog turizma.
Kreativni turizam
Oblik turizma koji integrirana želju za razvojem duha i intelekta, pri čemu se naglasak stavlja na spajanje kreativnosti i različitih umijeća, od plesa do kuhanja. U tom smislu ističe se i projekt „Cooking Croatia“, koji u osnovi spaja gastronomski turizam i kreativni turizam, kroz učenje i način pripreme (ali i odabir namirnica) za tradicijski ručak.
Filmski turizam
Dubrovnik kao perjanica hrvatskog turizma istovremeno užurbano postaje meka za filmske turiste, željnih zidina „Kings landinga“, ali i vizura imaginarnog svijeta Ratova Zvijezda. Stoga je, iz perspektive upravljanja destinacijom, ključno prepoznati potrebe filmskih turista i kreirati ture bazirane na filmskim uradcima, upotpunjene ponudom komplementarnih sadržaja.
Mračni turizam
Ovaj „osjetljivi“ oblik turizma u značajnoj mjeri ovisi o sposobnosti kvalitetne interpretacije glavnih poruka koje se ovim oblikom turizma žele usaditi u um korisnika, a to su prvenstveno poštovanje žrtava i spoznaja patnje. Raspon destinacija u kojima je ovaj oblik turizma sa svojim podoblicima već zaživio kreće se od Černobila (nuklearni turizam), preko Auschwitza (turizam holokausta), do Vukovara (memorijalni turizam).
Speleoturizam
Sve više zaljubljenika u avanturu i speleologiju želi zaviriti u špilje, jame, grotla, podzemne dvorane, podzemne rijeke i jezera i ostale rijetko viđene dijelove zemljine unutrašnjosti, pri čemu Hrvatska sa svojim krškim reljefom ima ogromne potencijale za razvoj. Uloga turističkih djelatnika u ovom obliku turizma jest dvojaka, zaštita prirodnih resursa uz maksimizaciju iskustva posjetitelja.
Međutim, koje su lokacije pogodne za razvoj pojedinih oblika selektivnog turizma u Hrvatskoj i koje teme, ovisi ponajprije o potencijalu regija i stručnosti djelatnika u turizmu. Upravo oni trebaju nužno poznavati obilježja atrakcija te proces transformacije skupa turističkih atrakcija u inovativan i konkurentan selektivni oblik turizma (turistički proizvod). Upravo k tom cilju je i okrenut preddiplomski studij Turizma na VERN’u, pri čemu se novosti u trendovima koji se odnose na oblike turizma detaljnije obrađuju na predmetu Turističke atrakcije i oblici turizma.
piše: dr. sc. Izidora Marković Vukadin,
predavačica na VERN’u, preddiplomski studij Turizam – turistički i hotelski menadžment
