Ciljevi kolegija su trojaki. Najprije ćemo razmatrati kako se pišu te crtaju stripovi te detaljno razmotriti stripovsku formu, usredotočivši se na takva pitanja kao što su razlika između realističkoga i ikoničkoga prikaza, zalihosnost među kadrovima i doživljavanje stranice stripa kao grafičke karte. Zatim ćemo ukratko predočiti stogodišnji razvoj stripa u tri glavna svjetska žarišta – SAD-u, frankofonoj Europi i Japanu, da bismo na koncu razmotrili globalizaciju i transmutaciju stripa od prvenstveno grafičkog i novinskog medija devetnaestog u mahom digitalnog sudionika transmedijske popularne kulture dvadeset i prvoga stoljeća. Studenti će tijekom semestra pročitati nekoliko kapitalnih stripova iz prošlog i ovog stoljeća te će, konačno, tijekom cijelog semestra biti uključeni u izradu vlastitih stripova, jer ništa ne potiče razmišljanje o stripu kao stvaranje istoga.

Uspješno ovladavši predmetom, studenti će moći

1. Razumjeti i objasniti osnovne pojmove stripa kao kreativne aktivnosti, ali i industrije.

2. Moći razlikovati stripove po mjestu nastanka, autorskom izričaju, nakladničkoj formi i sadržaju.

3. Razumjeti suodnos slike i teksta kroz moguće varijacije.

4. Uvidjeti ograničenja i prednosti stripa u odnosu na druge, starije, vršnjačke i mlađe medije.

5. Upoznati se s ključnim djelima na kojima se osnivaju današnje prevladavajuće tradicije stripa.

6. U grubim crtama upoznati se s razvojem i nezaustavljivošću povijesti.

7. Shvatiti izazove nastanka stripa radom na vlastitome stripu.

8. Razlikovati adaptaciju od transmedijskog pripovijedanja.

9. Iz više perspektiva analizirati i kritizirati transmedijske strategije zabavne industrije te sami moći promišljati vlastiti odnos s transmedijskom kulturom.